Amager Bakke - spalionica otpada u Kopenhagenu
Amager Bakke - spalionica otpada u Kopenhagenu
  06.05.2020  |  09:24
Vrijeme čitanja: 6 min
U Kopenhagenu je, nakon punih deset godina gradnje, u listopadu 2019. otvoreno novo kogeneracijsko postrojenje za energetsku oporabu komunalnog otpada koje proizvodi energiju, a ujedno građanima omogućuje odmor i razonodu. Naime, moderno postrojenje opremljeno je skijalištem, planinarskim stazama te golemom umjetnom stijenom za penjanje. energana u središtu Kopenhagena trebala bi godišnje 440 tisuća tona komunalnog otpada pretvarati u električnu i toplinsku energiju, a opskrbljivat će do 120 tisuća kućanstava.

Europske zemlje danas troše manje energije nego prije deset godina, uglavnom zbog dobitaka u području energetske učinkovitosti. Europa se isto tako manje oslanja na fosilna goriva zbog energetskih ušteda i zbog činjenice da je brže od očekivanja počela prihvaćati obnovljive izvore energije. U desetljeću od 2005. do 2015. udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u gotovo se udvostručio, i to s devet posto na gotovo 17 posto. Neki sektori i neke zemlje predvode put prema upotrebi čiste energije.

Danska je globalni lider u mnogim naprednim područjima te ne prestaje iznenađivati svjetsku javnost avangardnim projektima u provedbi uspješnih okolišnih i energetskih rješenja. Prema podacima Eurostata, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Danskoj iznosio je 26 posto. Danska do 2020. iz obnovljivih izvora želi dobivati 30 posto energije, dok do 2050. iz obnovljivih izvora želi dobivati svu energiju. U određenim danima Danska može proizvesti više od 100 posto svojih potreba za električnom energijom samo iz energije vjetra i imati dovoljno viška za napajanje energijom dijelova Njemačke i Švedske.

Kopenhagen je 2014. bio proglašen vodećim europskim zelenim gradom, što ni ne čudi kada se uzme u obzir briga koja se ulaže u očuvanje okoliša i zelenih površina u tome gradu u kojemu danas živi nešto više od 600.000 stanovnika. O tome dovoljno svjedoči podatak kako čak 71 posto svih hotela u tome gradu posjeduje službeni ekološki certifikat, a svakodnevno se dodatni napori ulažu u to kako bi, ne samo glavni grad, nego cijela država postala, slikovito rečeno, zelenija.

Glavni grad Danske ima viziju do 2025. postati grad bez emisija ugljikova dioksida, a do 2050. metropola koja će ovisiti samo o vlastitim resursima. Ambiciozan je to cilj, ali na njemu već intenzivno rade. Cilj je stvoriti integriranu digitalnu infrastrukturu, prikupljajući pritom velike količine podataka o gradu, te razviti inovativna rješenja koja će olakšati život njegovim stanovnicima. Jedno od takvih rješenja jest izgradnja modernoga postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, simboličnoga naziva CopenHill.

Spalionica otpada i rekreacijski centar u jednome projektu

Amager Bake, CopenHill je spalionica otpada izgrađena nedaleko od samoga središta Kopenhagena, koja 440.000 tona otpada na godinu pretvara u energiju. Puštena je u pogon 4. listopada 2019., nakon gotovo deset godina gradnje. U spalionici se razvrstava komunalni otpad, dok se ostatak spaljuje, čime se proizvode električna i toplinska energija potrebna za grijanje lokalnih kućanstava. Tehnički gledano, radi se o kogeneraciji koja koristi otpadnu toplinsku energiju koja nastaje uobičajnom proizvodnjom električne energije u termoenergetskome postrojenju. Investitor cijeloga projekta jest tvrtka Amager Ressourcenter (ARC), koja je u vlasništvu pet općina koje se nalaze na području tzv. Velikog Kopnhagena. Tvrtka prikuplja i obrađuje komunalni otpad od gotovo 550.000 stanovnika i 45.000 poduzeća te ga reciklira ili spaljuje kako bi se proizvele električna i toplinska energija za potrebe funkcioniranja grada. Tvrtka je odgovorna za financiranje, izgradnju i upravljanje cijelim kompleksom, koji se danas nalazi na otoku Amageru, na sjevernoj strani Kopenhagena. To je područje još od dvadesetih godina prošloga stoljeća služilo kao odlagalište otpada. U godinama koje su uslijedile Kopenhagen je doživio ekspanziju industrije, a na mjestu odlagališta otpada izgrađena je elektrana Kraftværkshalvøen. Za svoj je rad elektrana koristila fosilna goriva, a nakon toga prenamjenjena je u postrojenje koje koristi biomasu. Godine 1970. pored nje izgrađena je spalionica otpada, koja je u pogonu bila sve do 2010., kada je srušena zbog gradnje novoga postrojenja CopenHill.

Projekt CopenHill neobičan je zbog činjenice da je ta spalionica otpada zapravo novi rekreacijski centar za mnogobrojne Dance. Arhitektonsko rješenje CopenHilla izradio je danski projektni tim na čelu s glavnim arhitektom Bjarkom Ingelsom, vlasnikom arhitektonskoga studija BIG (Bjarke Ingels Group), koji je na krov spalionice postavio staze za pješačenje, park, skijalište i umjetnu stijenu za penjanje. CopenHill je pretvoren u novo središte aktivnoga načina života građana Kopenhagena. Pročelje građevine namijenjeno je za penjanje, a krov planinarima i skijašima. U cijeli rekreacijski centar na vrhu CopenHilla uloženo je pibližno 90 milijuna danskih kruna (oko 13 milijuna eura).

Projekt je pobijedio na međunarodnom arhitektonskom natječaju još 2011., a očekuje se kako će kopenhaškoj gradskoj upravi pomoći u postizanju ambicioznoga cilja da glavni grad Danske do 2025. postane prvi grad na svijetu koji ne proizvodi ugljikov dioksid.

CopenHill je izgrađen na površini od 41.000 četvornih metara u obliku klina s kosim zelenim krovom i pročeljem sastavljenim od aluminijskih blokova visokih 1,2 m i širokih 3,3 m. Unutrašnjost toga futurističkog zdanja ispunjena je najnovijim tehnologijama obrade otpada i proizvodnje energije. Otprilike od 15 do 20 posto otpada koji stiže u postrojenje može se iskoristiti za gradnju cesta. U tvrtki Amager Bakke postupak spaljivanja otpada omogućuje recikliranje materijala koji se inače ne bi mogli ponovo koristiti. Pepeo koji nastaje spaljivanjem otpada koristi se za izgradnju cesta, uz poštivanje strogih zahtjeva za sadržaj teških metala i njegovo ponašanje u slučaju ispiranja. Pepeo se može iskoristiti kao djelomična zamjena za sitni agregat.

Postrojenje

Postrojenje spalionice otpada sastoji se od četiriju glavnih komponenata: mjesta dostave i bunkera za skladištenje otpada, komore za izgaranje, postrojenja za proizvodnju energije te postrojenja za obradu emisija. Za postizanje visokih razina energetske učinkovitosti uz istodobnu zaštitu radnika i obližnjih stanara od požara te za toplinsku izolaciju korištena je kamena vuna.Toplinska izolacija postavljena je oko cijevi i na drugim mjestima unutar postrojenja na kojima njezina izolacijska svojstva doprinose toplinskoj učinkovitosti procesa energetske oporabe otpada, štite radnike od vrućih ploha i povećavaju razinu otpornosti na požar. Gotovo 70 posto tehnologije ugrađene u spalionicu služi za obradu emisija ispuštenih plinova, a čini približno 50 posto ukupne vrijednosti projekta. Postrojenje ujedno služi za uništavanje štetnih emisija plinova jer se pri visokim temperaturama od 850 °C i uz primjenu suvremene tehnologije unište mnoge štetne emisije plinova poput dioksina i furana.

Obrada 400.000 tona otpada na godinu u kogeneracijskome postrojenju rezultirat će 99-postotnom energetskom učinkovitosti, centralnim grijanjem za 160.000 kućanstava, električnom energijom potrebnom za opskrljivanje 62.000 domaćinstava, sa 100 milijuna litara vode prikupljenih kondenzacijom plinova, ponovnom upotrebom metala iz otpada, čija količina na godišnjoj razini iznosi 10.000 tona, te s približno 100.000 tona pepela koji će se koristiti za izgradnju cesta, i to kao zamjena za sitni agregat.

Smanjenje emisije dušikovih oksida omogućeno je zahvaljujući tehnologiji čišćenja ispušnih plinova koja se temelji na selektivnoj katalitičkoj redukciji (SCR). To je prva primjena takve tehnologije u danskome postrojenju za proizvodnju energije. Zato ljubitelji skijanja, trčanja i slobodnoga penjanja ne moraju brinuti o kvaliteti zraka na padini na operativnome postrojenju.

U CopenHillu nalaze se i uredi te dvorana površine 600 kvadratnih metara za potrebe održavanja edukacija i konferencija, a osvjetljava ju isključivo prirodno svjetlo koje u prostoriju ulazi kroz ostakljene proreze između aluminijskih opeka. Na vrhu dimnjaka dimni prsten vodene pare ispuštat će se u zrak svaki put kada se ispusti tona ugljikova dioksida kao komunikacijski signal koji će podsjećati građane na utjecaj potrošnje i stvaranja otpada.

Rekreacijski centar i skijalište

Prema nekim procjenama, u Danskoj je više od 530.000 aktivnih sportaša diljem zemlje, a skijanje je jedan od najomiljenijih sportova. Uvjeti za bavljenje tim sportom u državi su vrlo skromni, zbog čega se razvila ideja da se na krovu CopenHilla izgradi skijaška staza, koja bi trebala postati mjesto okupljanja mnogobrojnih sportaša. Skijaška udruga u projektu vidi perspektivu u pogledu treninga i tjelovježbe, ali i zbog toga što je skijanje tradicionalno skup sport. Amager Bakke omogućit će pristup skijanju i onome dijelu populacije koji si to ne može priušititi iz ekonomskih razloga.

Budući da Danska nema tradiciju ni dizajniranja ni gradnje skijališta, investitor projekta krenuo je u potragu za vodećim svjetskim projektantima skijaških staza, na temelju čega se razvila suradnja s američkom tvrtkom International Alpine Design, čije je sjedište u Coloradu. Taj je arhitektonski studio osmislio neka od vodećih svjetskih skijališta poput Beaver Creeka u Coloradu, Sky Mountain u Kaliforniji te mnogih drugih u Norveškoj, Švedskoj, Japanu i drugdje. Skijaška staza na krovnoj konstrukciji CopenHilla duga je 400 m i kreće s najvišega vrha zgrade visoke 90 m do njezina podnožja, sa zaokretom od 180 stupnjeva na polovici staze. Prema nagibu staze, podijeljena je u tri kategorije: zelenu, plavu i crvenu/ crnu stazu. Prve dvije kosine imaju nagib od 14 i 18 posto, dok su zadnje dvije staze strmije, nagiba od 20 do 45 posto. Umjesto snijegom, skijalište je prekriveno umjetnom zelenom tkaninom. Staza ima transportne trake, kojima se skijaši penju do dijela staze kojim se žele spuštati.Skijaški centar nalazi se na vrhu staze, a veličine je oko 600 m2 i važan je dio rekreacijskog objekta. U njemu posjetitelji mogu unajmiti ili kupiti opremu, skijaške karte, ali i odmarati nakon skijanja. Posjetitelji se do njega uspinju dizalima, među ostalim, i staklenim dizalom iz kojeg se pruža pogled u unutrašnjost spalionice.

Osim skijaške staze, na vrhu CopenHilla nalazi se gotovo 500 m duga pješačka staza. Zeleni krov i njegovo bujno zelenilo osmislili su stručnjaci iz tvrtke SLA Architects, a njime se nastoje poticati bioraznolikost i stvaranje staništa za ptice, pčele i divlje cvijeće, koje će istodobno upijati toplinu, uklanjati štetne čestice i pročišćavati zrak te umanjiti istjecanje oborinske vode.

Penjački sportovi jedan su od najbrže rastućih sportskih pokreta u Danskoj i zato su arhitekti došli na ideju da na CopenHillu izgrade i golemu umjetnu stijenu za penjanje, visoku 80 m, koja je postavljena vertikalno, uz zapadno pročelje spalionice. Smatraju kako bi takvi penjački objekti trebali nadahnuti aktivan stil života i privući više ljudi takvoj vrsti rekreacije. Istodobno bi umjetna stijena i iskusnim penjačima trebala biti pravi izazov poput onih koje dožive na stijenama u prirodi.

Umjesto zaključka

Iako se među stručnjacima već godinama vode rasprave oko pitanja jesu li spalionice otpada dobra ili loša ideja, jedno je sigurno otpad neće nestati sam od sebe, treba ga zbrinjavati i odgovorno njime gospodariti. Možda je nova energana u Kopenhagenu moderan primjer toga kako arhitektura može odgovoriti na pitanja održivosti, ali i na potrebe zajednice, kombinirajući naizgled nespojivo spaljivanje otpada i rekreaciju u neobičnome zelenom parku u Kopenhagenu, maksimalno iskorištavajući prostor. Kao i uvijek, vrijeme će pokazati je li takav koncept ono što građanima treba, ili će tek poslužiti za osmišljavanje nekih novih ideja, možda i radikalnijih rješenja, jer pitanje zbrinjavanja otpada globalni je problem za koji je vrlo teško ponuditi ujednačeno i unikatno rješenje.

Izvori:

  • https://ramboll.com/projects/rme/copenhill?utm_source=Facebook&utm_campaign=Amager+Bakke+26102017
  • https://www.copenhill.dk/en/activities/climbing
  • https://big.dk/#projects-arc
  • http://muep.mau.se/bitstream/handle/2043/27406/Kohl_Ulrik_Master%20Thesis%202019-01-07.Final.pdf?sequence=1&isAllowed=y
  • https://www.dezeen.com/2019/02/18/copenhill-amager-bakke-big-ski-slope-copenhagen-energy-plant/
  • https://qz.com/1721236/copenhagens-copenhill-ski-slope-is-officially-open/
  • Izvor fotografija: Rasmus Hjortshøj, Copenhill

OBRADA Mineral&Gradnja; članak je preuzet iz časopisa GRAĐEVINAR 2/2020

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo infrastruktura Za ribarsku luku Brižine 46 milijuna kuna

Vrijednost radova je 35 milijuna kuna bez PDV-a, a ukupna vrijednost projekta je 46 milijuna kuna. Od toga se 35 milijuna se sufinancira iz...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo DAZ DAZ kreira bazu arhitekata i drugih stručnjaka voljnih pomoći u obnovi

Društvo arhitekata Zagreba poziva sve članove i kolege koji mogu doprinijeti radu u radnim skupinama koje se bave zakonodavnim i...

Mineral HR
Strojevi i oprema
Strojevi Goodyear Omnitrac T Nova Goodyear Omnitrac T guma za prikolice

Goodyear je predstavio novu gumu Omnitrac T namijenjenu prikolicama za kombinirane prijevoze, odnosno za vozila koja osim po cesti voze i...

Mineral HR
Novosti
Novosti gradnja Kaštel Stari dobiva sportsku lučicu vrijednu 50 mil. kuna

Nositelj projekta je županijska Lučka uprava, a Grad Kaštela sufinancira projekt s 14 milijuna kuna

Mineral HR
Vozila
Vozila ISPORUKE Dva Actrosa tvrtki Holcim d.o.o.

Međunarodna kompanija s nekoliko tvornica u Hrvatskoj, proširila je vozni park s dva Actrosa 1845 LS.

Mineral HR
Strojevi i oprema
Strojevi ZF DynamicPerform Novi modul TraXon transmisija

ZF-ova DynamicPerform uljna spojka s više lamela savršeno nadopunjava bogatu paletu različitih tehničkih rješenja za prijenos snage...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo cestogradnja Pet ponuda za obnovu ceste od čvora Oštrovica do Meja

Ponude su poslali GP Krk, Kolektor CPG, Strabag, GPP Mikić I Colas Hrvatska, a najnižu cijenu, 47,2 milijuna kuna, ponudio je GP Krk

Mineral HR
Novosti
Novosti Zakon Zakon o obnovi Zagreba u javnoj raspravi

Ako javna rasprava bude trajala uobičajenih 30 dana, malo je vjerojatno da će zakon biti prihvaćen za vrijeme sadašnjeg saziva Sabora