Donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
Donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom
  06.05.2020  |  09:27
Vrijeme čitanja: 4 min
Potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar u intervjuu HINI najavljuje zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom koji uskoro ide u javnu raspravu. Intervju je prenesen s internetskih stranica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, a mi prenosimo najzanimljivije dijelove

Kada se očekuje donošenje novog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice?

Moj osobni i cilj ove Vlade je omogućiti građanima da se što prije vrate doma, a da se grad obnovi u skladu sa svim pravilima i standardima koje struka nalaže te da osiguramo transparentno trošenje sredstava. Očekujemo da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje, no uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji dokument sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga, prijedlog ide na javno savjetovanje kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge. Želimo da se u javnu raspravu uključe svi koji do sada nisu bili uključeni, iako su se preko komora i fakulteta uključili mnogi, a ne samo 40-ak stručnjaka koji su direktno radili na zakonskim aktima. Javna rasprava trajat će možda nešto kraće od uobičajenog, ali isključivo iz razloga da se sve procedure ubrzaju i da se što prije krene s obnovom.

Koji su Vam nakon toga daljnji koraci?

Paralelno pripremamo program mjera koje nakon stupanja Zakona na snagu donosi Vlada, a tim će se programom preciznije definirati sam postupak obnove, od javne nabave pa do pojedinih postupaka koje će definirati struka. Ja sam optimist, posebno sada nakon rasprava sa stručnjacima, jer su bili konstruktivni i puno su pomogli. Paralelno radimo i na preventivnoj sanaciji. Mnogi se ne mogu vratiti u svoje domove, a oni koji su se vratili nemaju toplu vodu. Zato ponovo apeliram na upravitelje zgrada da poduzmu sve, posebice na pripremi projektne dokumentacije za sanaciju dimnjaka. Ova Vlada će osigurati sredstva i za sufinanciranje sanacije dimnjaka i ugradnje novih bojlera, a osigurat će se i sredstva za ojačanje statike zgrada, kao i za gradnju kuća onima kojima su srušene. Tu imamo i brojne javne zgrade, prioritet je obnoviti škole, bolnice, a zatim i simbole Zagreba, muzeje, crkve, kazališta...

Znaju li se okviri tog sufinanciranja?

Organizirana obnova zgrada započet će po donošenju zakona, no već sada radimo na pribavljanju sredstava iz različitih izvora da se šteta sanira (državni i gradski proračun, EU fondovi, donatorska konferencija i sredstva pričuve). Prije obnove, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. Bilo bi neozbiljno govoriti o ciframa dok nemamo kompletnu procjenu štete, ali na tome se intenzivno radi i vrlo brzo ćemo imati iznose. Šteta je sigurno ogromna. Negdje će obnova trajati godinama i tu Grad i država moraju ponuditi rješenja za ljude koji su ostali bez krova nad glavom. Svakodnevno se održavaju koordinacijski sastanci i radne podskupine s predstavnicima struke. Ima radova koji su hitni, na kojima radimo paralelno i s kojima možemo pomoći neovisno o donošenju Zakona. Mnogi su ostali bez grijanja i tople vode zbog oštećenih dimnjaka i tu ćemo pomoći odmah. Ministri Ćorić i Marić su brzo reagirali na naš poziv, uključio se i premijer Plenković i tako smo i došli do odluke da država osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje dijela potrebnih radova. Vode se razgovori sa Svjetskom bankom oko sufinanciranja sanacije dimnjaka na zgradama koje su oštećene u potresu, a s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike radi se na modelu za sufinanciranje kupnje novih kondenzacijskih bojlera.

Kad bi mogle biti prve procjene? Statičari nisu još ni obišli sve oštećene zgrade.

Kad ste spomenuli statičare, teško mi je naći riječi da im zahvalim. Ti ljudi su od potresa, od 22. ožujka, na terenu, odradili lavovski posao. Dosad su pregledali više od 11.000 zgrada, a njihov posao je bitan zbog sigurnosti građana, ali je i temelj za daljnje procjene ukupne štete. Kako bismo što prije dobili iznos štete, Ministarstvo je s Građevinskim fakultetom i Hrvatskom komorom inženjera građevinarstva okupilo radnu skupinu od preko 20 stručnjaka, mahom projektanata zidanih konstrukcija koji imaju iskustva u složenim projektima rekonstrukcije različitih zgrada, od jednostavnih obiteljskih kuća do pojedinačnih kulturnih dobara od iznimnog značaja. Stručnjaci su detaljno razradili petnaestak primjera zgrada različite složenosti te su za njih predvidjeli metode obnove te će na temelju toga razraditi troškove svake razine obnove koje su u skladu s novim Zakonom. Tako da ćemo okvirni iznos štete imati vrlo skoro.

Država ide u taj posao zajedno s Gradom Zagrebom. Znači li to da nema više nesuglasica između Vas i Milana Bandića?

Sukoba imamo koliko hoćete, ali ovo nije vrijeme za upiranje prstom, dokazivanja i osobne tenzije. Nemam problema s tim da sjednem za stol s kim god treba i koliko god puta treba, a sve razumne prijedloge ću uvažiti. One druge nemam namjeru komentirati. Nemamo pravo na osobne sukobe dok se radi o krovu nad glavom i sigurnosti građana. Treba nam sinergija svih službi Grada Zagreba i Vlade, a posebice struke. Radimo intenzivno na tome.

Premijer Plenković pozvao je ministre da ponude prijedloge za gospodarsko reaktiviranje. Sa čime ćete Vi izaći pred premijera?

Prijedloge smo poslali, ali više o tome nakon što svoj dio kažu epidemiolozi. Građevina je jedna od grana koja najbrže pokreće gospodarstvo. Radimo i dalje intenzivno na digitalizaciji da možemo lakše i jednostavnije izdavati dozvole. Druga stvar je da trebamo osigurati dobavljanje građevinskog materijala preko trgovačkih lanaca i tvornica, osigurati radna mjesta za radnike u građevinskoj industriji te osigurati dovoljno radnika u građevini. Silom prilika nam se vraćaju ljudi koji su prije otišli iz Hrvatske, a građevina je grana gdje mogu naći posao. Iz drugih grana djelatnosti u kojima neće biti posla, jedan dio radnika će se preusmjeriti u građevinu i očekujem da ćemo imati dovoljno radne snage. Bitna su nam poduzeća, obrtnici, oni koji su zadnje tri-četiri godine opet prodisali. Imamo bazu, tako da se ne bojim ni za obnovu Zagreba i okolice. Spremni smo za to. Ali, svugdje gdje se radi moramo pratiti epidemiologe jer prvenstveno moramo misliti o zdravlju ljudi, a onda je gospodarstvo odmah tu, sljedeće.

Što mislite kada će početi oporavak?

Industrija, prehrambena industrija, poljoprivreda i građevina će morati sada dati veći obol, jer nećemo imati turizma kakvog smo imali. Ali, to je i prilika da IT i brojne druge grane koje su manje osjetljive na ovakve šokove dignemo na višu razinu. Imamo veliku priliku i vjerujem da ćemo je iskoristiti. Između one prošle krize i ove gospodarstvo nam je poraslo, imali smo odgovorno vođen proračun, kontrolirala se potrošnja, smanjili smo udio javnog duga u BDP-u. Ova kriza je drugačija, moguće i teža, ali mi smo u boljoj poziciji nego tada.

Smatrate li da je ova kriza prilika da se neke stvari u državi srede?

U Ministarstvu dvije godine uporno radimo na digitalizaciji. Sad vidimo koliko se institucija u kratkom roku prebacilo sa šaltera na internet. Svaka kriza je i prilika, ja u to vjerujem i trebamo je iskoristiti. Odluka Vlade je da se u ovom trenutku ne zapošljava. Moramo razmišljati i što će nas dočekati za nekoliko mjeseci ili godinu dana i moramo disati onako kako diše gospodarstvo. Sigurno da građani zaslužuju efikasniju državu. Manje šaltera, manje pečata, manje dizanja rampi i država neće biti ništa slabija, ali će biti jeftinija i učinkovitija. Treba nam restrukturiranje javne uprave koje će podrazumijevati digitalizaciju, smanjivanje i prekvalifikaciju. Šteta što u to nismo krenuli ranije, ali isto tako svi smo za promjene osim kad treba mijenjati stvari u svom dvorištu. Sad više izbora nema.

Izvor: HINA

Foto: Goran Jakus/ Shutterstock.com

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo infrastruktura Za ribarsku luku Brižine 46 milijuna kuna

Vrijednost radova je 35 milijuna kuna bez PDV-a, a ukupna vrijednost projekta je 46 milijuna kuna. Od toga se 35 milijuna se sufinancira iz...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo DAZ DAZ kreira bazu arhitekata i drugih stručnjaka voljnih pomoći u obnovi

Društvo arhitekata Zagreba poziva sve članove i kolege koji mogu doprinijeti radu u radnim skupinama koje se bave zakonodavnim i...

Mineral HR
Strojevi i oprema
Strojevi Goodyear Omnitrac T Nova Goodyear Omnitrac T guma za prikolice

Goodyear je predstavio novu gumu Omnitrac T namijenjenu prikolicama za kombinirane prijevoze, odnosno za vozila koja osim po cesti voze i...

Mineral HR
Novosti
Novosti gradnja Kaštel Stari dobiva sportsku lučicu vrijednu 50 mil. kuna

Nositelj projekta je županijska Lučka uprava, a Grad Kaštela sufinancira projekt s 14 milijuna kuna

Mineral HR
Vozila
Vozila ISPORUKE Dva Actrosa tvrtki Holcim d.o.o.

Međunarodna kompanija s nekoliko tvornica u Hrvatskoj, proširila je vozni park s dva Actrosa 1845 LS.

Mineral HR
Strojevi i oprema
Strojevi ZF DynamicPerform Novi modul TraXon transmisija

ZF-ova DynamicPerform uljna spojka s više lamela savršeno nadopunjava bogatu paletu različitih tehničkih rješenja za prijenos snage...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo cestogradnja Pet ponuda za obnovu ceste od čvora Oštrovica do Meja

Ponude su poslali GP Krk, Kolektor CPG, Strabag, GPP Mikić I Colas Hrvatska, a najnižu cijenu, 47,2 milijuna kuna, ponudio je GP Krk

Mineral HR
Novosti
Novosti Zakon Zakon o obnovi Zagreba u javnoj raspravi

Ako javna rasprava bude trajala uobičajenih 30 dana, malo je vjerojatno da će zakon biti prihvaćen za vrijeme sadašnjeg saziva Sabora