IGH je snažno usmjeren na internacionalizaciju poslovanja
IGH je snažno usmjeren na internacionalizaciju poslovanja
  03.07.2019  |  10:16
Vrijeme čitanja: 8 min
Ove godine institut IGH d.d. obilježava 70 godina postojanja i povodom tog jubileja razgovarali smo s predsjednikom uprave Oliverom Kumrićem o današnjoj poziciji kompanije, smjerovima razvoja, aktualnom stanju hrvatskog građevinarstva, problemima sustava, investicijskoj klimi, kao i budućim projektima

Molimo vašu ocjenu stanja i poslovanja instituta IGH d.d. danas, pogotovo s aspekta financijske stabilnosti kompanije. Možete li komentirati financijske pokazatelje kompanije za 2018. g., koliko je prihoda ostvareno na domaćem, a koliko na stranim tržištima?

Nakon niza izazovnih godina, u 2018. godini smo dodatno stabilizirali poslovanje. Unatoč smanjenju broja zaposlenih, povećali smo produktivnost te je, uz neto prihod na razini prošle godine, Institut IGH ostvario pozitivnu EBITDA-u i prvi put nakon više godina poslovao s neto dobiti. Nastavili smo internacionalizaciju poslovanja te smo drastično povećali ugovaranje novih poslova. Tijekom prošle godine napravili smo dodatnu racionalizaciju određenih segmenata poslovanja te su operativni troškovi smanjeni za više od 10 posto. Reorganizacijom internih poslovnih procesa i povećanjem nadzora nad realizacijom projekata i angažmanom resursa bitno smo povećali efikasnost poslovanja. Također, bitno je istaknuti da smo tekuća dugovanja prema kooperantima i dobavljačima smanjili u odnosu na godinu prije, i to za više od 20 posto.

U 2018. godini ostvarili smo ukupne poslovne prihode u iznosu od 185,6 milijuna kuna, od čega smo u inozemstvu ostvarili 32,6% od ukupnih prihoda od prodaje, a najveći udio odnosi se na tržišta Gruzije, Kosova i Bosne i Hercegovine. Uz kooperaciju u vrijednosti 38,2 milijuna kuna, poslovni rashodi iznose 118,1 milijuna kuna i smanjeni su za 9% u odnosu na 2017. godinu što, u konačnici, rezultira pozitivnim operativnim rezultatom, odnosno EBITDA-om od 18,3 milijuna kuna. S obzirom na pozitivan operativni rezultat te uzevši u obzir jednokratna vrijednosna usklađenja, amortizaciju i efekte troškova kamata, tečajnih razlika i poreza, Institut IGH je u 2018. godini ostvario neto dobitak u iznosu od 1,3 milijuna kuna.

Kakve trendove očekujete u sljedećem razdoblju (2019. – 2020.)?

Ova 2019. godina je godina u kojoj Institut IGH slavi 70 godina postojanja. U toj jubilarnoj godini očekujemo konačno razduživanje Instituta, nastavak intenzivnog ugovaranja i početak realizacije važnih projekata na domaćem tržištu, značajnije kadrovsko osnaživanje, kako priznatim stručnjacima, tako i mladim pripravnicima te nastavak internacionalizacije poslovanja poduzeća.

Također, u tijeku je otplata posljednje, desete rate duga nefinancijskim vjerovnicima, prema predstečajnoj nagodbi, što će biti nešto manje od 150 milijuna kuna podmirenog duga prema državi, dobavljačima i kooperantima u proteklih pet godina.

Pored toga, slijedi nam finalni dogovor s financijskim institucijama, a on će uglavnom biti postignut na način da se ta potraživanja zamijene za nekretnine pod zalogom u vlasništvu Instituta ili da uđu u temeljni kapital Društva. Time se tržišna pozicija IGH bitno mijenja u pozitivnom smislu te će nam operativno poslovanje u sljedećem razdoblju biti uvelike olakšano.

Internacionalizacija poduzeća znači daljnje povećanje međunarodnih aktivnosti, pri čemu je u planu otvaranje još jednog predstavništva u inozemstvu, onog u Rumunjskoj. Početkom ove 2019. godine potpisali smo prvi ugovor za projektiranje u Rumunjskoj, a prošli mjesec smo odabrani kao nominirani projektant zajedno s lokalnom rumunjskom građevinskom tvrtkom za projektiranje 26 kilometara nove autoceste.

Možete li ukratko obrazložiti poslovne ciljeve i strateške smjerove razvoja IGH u srednjem razdoblju (2019. - 2022.)?

Kao što sam već spomenuo, fokus Instituta IGH i dalje je snažno usmjeren na internacionalizaciju, odnosno daljnje povećanje međunarodnih aktivnosti i otvaranje novih predstavništava u stranim zemljama. Naš strateški plan razvoja predviđa da 2023. godine imamo polovicu prihoda sa stranih tržišta i očito je da idemo u pravom smjeru. Da bismo to ostvarili, morat ćemo se nastaviti profilirati kao poželjan poslodavac na našem tržištu, ali i tržištima u regiji, kako bismo privlačili najkvalitetnije i najkompetentnije kadrove te tako zadržali visoku razinu kvalitete na kojoj počiva tradicija IGH.

Statistike govore u prilog građevinskoj konjukturi, kakva je Vaša ocjena domaćeg tržišta i sposobnosti građevinske operative?

Za oporavak građevinske operative u Hrvatskoj, nakon višegodišnjeg procesa propadanja, sada je već potrebna koordinirana, šira akcija struke, sveučilišta, države uz jaku podršku državnih poduzeća i, neizostavno, banke. Činjenica je da se naša građevinska poduzeća nisu uspjela prilagoditi tržišnim uvjetima nakon prestanka izgradnje hrvatskih autocesta i sada, nažalost, ne možemo samostalno graditi ozbiljnije projekte. To je izazov i zadaća odgovornih ljudi na pozicijama i nas pojedinaca na ključnim pozicijama u realnom sektoru - moramo sjesti zajedno, koordinirati neke procese i davati inicijativu u većoj mjeri nego je to trenutno.

Institut IGH je jedno od rijetkih velikih poduzeća iz tog vremena koje je preživjelo, prvenstveno jer smo inženjerska tvrtka koja po svojoj prirodi posla ima veliki broj ugovora i nismo ovisni o nekoliko velikih izvođačkih ugovora. Međutim, treba reći da i nas dandanas opterećuje dio starih, nepovoljnih ugovora, na način da su sredstva potrošena, a poslove moramo dovršiti.

Jeste li zadovoljni dinamikom i kvalitetom realizacije projekata u koje ste uključeni na domaćem tržištu, gdje uočavate najveće probleme?

Ne, ne možemo biti zadovoljni trenutnom situacijom. Najvećim problemom u realizaciji projekata pokazao se proces javne nabave zbog čega je odgođen početak realizacije čitavog niza velikih projekata u Hrvatskoj.

Kakva su iskustva s kineskom operativom na izgradnji Pelješkog mosta? Napreduju li radovi po planu, hoće li most biti izgrađen u roku? Kao nadzorni organ, koje pozitivne strane CRBC-a biste istaknuli, a koje bi mogle biti bolje?

Za razliku od Hrvatske, koja je unatrag desetak godina izgubila korak za europskom i, pogotovo, svjetskom građevinskom operativom te zaostaje za globalnim trendovima, kineski izvođač gradi Pelješki most na izrazito učinkovit način, koristeći nove tehnologije gradnje i organizaciju rada te se jasno vidi koliko su u posljednjih dvadesetak godina napredovali. Što se tiče građenja, Kinezima trenutno u svijetu nitko ne može konkurirati.

Njihovi standardi projektiranja i nadzora prilagođeni su njihovim potrebama. Za razliku od Europe, ekologija, zaštita na radu i prava radnika nisu im u prvom planu, a s druge strane njihovi studenti su među najboljima na prestižnim svjetskim sveučilištima i očito je da sustavno ulažu u obrazovanje. Radeći s njima, promatramo njihov način prilagodbe europskim uvjetima. Kada krenu u neki projekt, treba im šest mjeseci do godinu dana da temeljito i sustavno svladaju jezik i regulativu. Projekt Pelješki most im je važan jer se dokazuju na tržištu Europske unije i oni tu priliku neće propustiti.

Na kojim vanjskim tržištima IGH sad ima operacije i kolika je vrijednost tih ugovora? Kakve su poslovne šanse i ambicije u Adria regiji? Koje bi projekte, u posljednje 2-3 godine, naglasili kao reprezentativne reference za IGH?

Kada smo prije nekoliko godina radili plan razvoja poslovanja Instituta IGH, napravili smo analizu dvadesetak potencijalnih stranih tržišta proučavanjem 10-godišnjih investicijskih planova međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu EBRD-a, EIB-a, IFC-a i drugih banaka koje financiraju prometnu infrastrukturu te planove EU fondova u tim zemljama. Došli smo do zaključka da je za nas, između ostalih, rumunjsko tržište iznimno interesantno jer ima razvijenu industrijsku proizvodnju, a vrlo slabu mrežu cesta i autocesta. Kao što sam napomenuo ranije, rezultat toga je danas jedan potpisan ugovor u Rumunjskoj i drugi koji očekujemo.

Prema rumunjskoj prometnoj strategiji, u planu im je izgraditi gotovo 2000 kilometara autocesta u sljedećih deset godina i za najveći dio toga je odobreno financiranje iz fondova EU. Zemljopisno nam je blizu, standardi su europski i radi se po FIDIC ugovorima. Radi se o poslovima u kojima mi imamo znanje, iskustvo i reference.

Prošle godine intenzivirali smo ugovaranje novih poslova na domaćem i inozemnim tržištima. Snažno smo usmjereni na vraćanje povjerenja naručitelja jer smo od početka krize imali sve manje i manje ugovora. Cilj za prošlu godinu nam je bio ugovarati više nego što realiziramo i to smo prošle godine postigli prvi put nakon dugo vremena. Također, dobili smo nove ugovore u šest stranih zemalja, odnosno u Rumunjskoj, Sloveniji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Kosovu dok u Gruziji od 2016. godine imamo podružnicu sa stotinjak djelatnika angažiranih na već ugovorenim projektima.

Drago mi je da smo u Sloveniji krajem prošle godine, u konzorciju s lokalnim partnerima, dobili ugovor projektiranja njihove Treće osi. Također, nakon dugo vremena, zajedno s partnerima, potpisali smo ugovor u Albaniji vrijedan tri milijuna kuna, a ponovno smo aktivni i na Kosovu gdje kroz nove ugovore za laboratorijske usluge ispitivanja i probna opterećenja novih mostova i konstrukcija nastavljamo dugogodišnju uspješnu suradnju s Bechtelom.

Perspektivu razvoja vidimo i u BiH gdje se nastavlja gradnja oko 200 km autoceste na Vc koridoru. Kako bismo dodatno ojačali tržišnu poziciju u BiH, početkom prošle godine otkupili smo natrag podružnicu IGH u Mostaru koja je 2013. godine bila prodana te smo kroz nju prošle godine dobili pet novih ugovora u BiH vezanih za projektiranje i nadzor na državnim cestama te u Zračnoj luci Sarajevo, ukupne vrijednosti cca 5 mil. kn.

Od značajnijih projekata na domaćem tržištu izdvojio bih poslove nadzora na gradnji Pelješkog mosta, projekt od nacionalne važnosti za Hrvatsku, a na kojem IGH vrši usluge stručnog nadzora nad izgradnjom i kontrolu kvalitete. Pored toga, tu su ugovori za nadzor na hidrotehničkim projektima aglomeracija Đakovo, Šibenik, Varaždin, Rijeka, Zlatar – Zabok te Nin – Privlaka – Vrsi, nadzor na izgradnji Sustava odvodnje i pročišćavanja Rugvica – Dugo Selo, nadzor u Luci Rijeka na izgradnji terminala Jadranska vrata, nadzor u sklopu projekta Lučke uprave Slavonski Brod.

Također, IGH projektira ceste Farkaševac – Bjelovar, novi čvor Vučevica s pristupnim cestama, projektira i provodi istražne radove na cesti Brestovac – Godinjak. Potpisali smo ugovor za projektiranje brze ceste Bjelovar – Virovitica – Državna granica s Mađarskom, a tu je i potpis ugovora za izradu studije izvodljivosti višenamjenskog kanala Dunav – Sava. Također, projektiramo hidrotehniku za plovni put rijeke Save te kanal Kupa – Korana, Karlovac, da istaknem samo neke od stotina projekata na kojima smo trenutno angažirani.

Kako ocjenjujete dinamiku izgradnje infrastrukturnih projekata u RH te povlačenje sredstava iz EU u tom smislu? Možete li izdvojiti značajnije projekte, ali i one koji kasne s realizacijom?

U Institutu IGH očekujemo dodatni rast na temelju sredstava iz EU fondova, minimalno 10 posto.

Uprava IGH prepoznala je značaj EU projekata i mi danas kao tehnička podrška u provedbi EU projekata svojim znanjem pomažemo klijentima oko pripreme projekata koji se financiraju iz fondova EU. Također, postali smo bitno učinkovitiji u nuđenju svojih usluga, čime smo izrazito zadovoljni.

Potencijal oporavka graditeljskog sektora temeljem sredstava iz EU fondova je ogroman, projekti se pripremaju, mnogi su pred realizacijom, tako da možemo očekivati veće infrastrukturne projekte u sljedećem razdoblju. Također, u budućem razdoblju radit će se preko 40 aglomeracija, odnosno izgradnji pročišćivača sustava vodovoda i odvodnje i tu dolazi najviše novaca iz EU fondova. Tu su i obnova i gradnja željezničke pruge u okviru postojećih koridora, Rijeka prema mađarskoj granici i od Zagreba prema Beogradu, što će u sljedećih deset godina biti veliko gradilište.

Svi ovi građevinski projekti prigoda su da se građevinski sektor u Hrvatskoj oporavi, da tvrtke okrupne, ali mi već danas moramo razmišljati što ćemo za četiri-pet godina kad projekti budu u završnoj fazi realizacije i kad započne usporavanje građevinskih aktivnosti. Cilj Instituta IGH je to razdoblje dočekati spremno i imati stabilno poslovanje u tri do četiri inozemne podružnice, na tržištima koja imaju investicijski ciklus različit od onog na domaćem tržištu.

Možete li u tom smislu komentirati ulogu i odgovornost države – možemo li bolje? Postoji li kod nas sustav „zlatnog investicijskog pravila“*? (*poznato u mnogim državama EU, u osnovi ga postavlja država kako bi spriječila gospodarsko urušavanje sektora u vremenima smanjene potražnje)

Već sam spomenuo da je za širi i snažniji oporavak građevinskog sektora potrebna koordinacija struke, sveučilišta i države uz jaku podršku državnih poduzeća, kao i banaka. Međutim, već se i ranije pokazalo da se ne možemo osloniti na državu i da moramo preuzeti sudbinu u svoje ruke. Mi u IGH to smo napravili i dalje nastavljamo raditi kroz diversifikaciju poslovanja. Pomicanje fokusa s cestogradnje na druge grane u građevinskom sektoru, poput vodno-gospodarskih projekata za čiju realizaciju dolaze novci iz fondova, bilo je jedan od ključnih čimbenika koji su nam omogućili da opstanemo na tržištu i nastavimo ugovarati poslove.

Vjerojatno imate pregled stanja na području projektiranja, imamo li „na papiru“ dovoljno posla za buduće razdoblje?

Prošle smo godine prvi put nakon dugo vremena uspjeli ugovoriti više nego što realiziramo, a ukupno je ugovoreno novih poslova u neto vrijednosti preko 130 milijuna kuna. Kod novougovorenih poslova bilježimo rast od čak 40 posto, a pritom smo neke ugovore dobili u šest stranih zemalja – Rumunjskoj, Sloveniji, Albaniji, BiH, Crnoj Gori i Kosovu. Takve činjenice potiču nas na optimizam.

Ako sudimo po količini studijske projektne dokumentacije koja je u izradi, Hrvatska će u idućih pet godina biti veliko gradilište, posebice u željezničkoj i vodno-komunalnoj infrastrukturi.

Je li Hrvatska dovoljno zanimljivo okruženje za investiranje?

Hrvatska je zasigurno zanimljivo okruženje za investitore, međutim njihova ulaganja moraju biti motivirana i potaknuta nizom mjera kojima će im se olakšati ulazak na tržište. Nedostatak poticajnog okružja za investitore ključan je razlog zbog kojeg na tom području nismo iskoristili pun potencijal. No, još nije kasno – vidljivo je da interesa ima, investitori dolaze, raspituju se i iskazuju zanimanje. Takvu klimu treba iskoristiti, ukloniti pravne nesigurnosti koje su najveći uteg razvoju i što hitnije pojednostaviti komplicirane birokratske postupke koji su često uzrok odustajanja od ulaganja, na obostranu štetu.

IGH za 10 godina?

Institut IGH ove godine bilježi 70 godina svoga poslovanja. Temeljem donesene četverogodišnje Strategije razvoja za razdoblje 2018. – 2022., usmjeravamo poduzeće prema zadanim ciljevima – želimo biti suvremena inženjerska tvrtka s izrazitim internacionalnim predznakom koja će raditi na 15-ak svjetskih tržišta i biti predvodnik trendova u pripremi i razvoju strukturnih i investicijskih projekata te biti poželjan poslodavac čiji će ključni inženjeri biti i dioničari Društva.

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo PROJEKT Od kamenoloma do luksuznog luksuznog podzemnog hotela

Nakon deset godina gradnje u blizini Šangaja otvoren je prvi podzemni hotel na svijetu, koji je izgrađen vertikalno uz 90 metara duboku...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo stanogradnja U program društveno poticane stanogradnje uloženo više od 4 mlrd kuna

U programu društveno poticane stanogradnje do sada je izgrađeno 8.276 stanova. U pripremi je izgradnja još tisuću, pretežito na obali.

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo projekti Inter i Milan dogovorili rušenje San Sira i gradnju novog stadiona

Milan i Inter usuglasili su se oko gradnje novog stadiona vrijednog 700 milijuna eura, no konačnu odluku donijet će gradsko vijeće jer...

Mineral HR
Novosti
Novosti robotizacija Europske tvrtke lideri su u robotizaciji građevinskog sektora

U Europi na svakih 100.000 zaposlenih u građevinskom sektoru imamo 12 robota, dok ih je u SAD-u samo dva, a u Kini samo jedan

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo građevinski radovi Dvoznamenkasti rast broja izdanih građevinskih dozvola u travnju

Predviđena vrijednost radova koje pokrivaju građevinske dozvole izdane u travnju iznosi 3,37 milijardi kuna, a izdana je 881 građevinska...

Mineral HR
Novosti
Novosti infrastruktura Za aglomeraciju Petrčane 567 milijuna kuna

Direktor zadarske Odvodnje Grgo Peronja najavio je da će radovi početi krajem godine, a trebali bi biti završeni do 31. prosinca 2023....

Mineral HR
Novosti
Novosti Legislativa Bazilika Svete obitelji u Barceloni dobila građevinsku dozvolu nakon 137 godina

Gradnja crkve počela je 1882. godine i još uvijek nije završena. Glavni arhitekt Antonio Gaudi zatražio je građevinsku dozvolu od...

Mineral HR
Vozila
Vozila DAF SPECIJALIZIRANE ŠASIJE Ofenziva na tržište specijaliziranih šasija

DAF je proširio ponudu u građevinskom i komunalnom segmentu svoje game novim osovinskim konfiguracijama, kao što su 8x4 tridem s...