Borbe oko proširenja rudnika ugljena Hambach
Borbe oko proširenja rudnika ugljena Hambach
  30.11.2018  |  11:39
Vrijeme čitanja: 7 min
Njemačka je već dostigla značajan udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije od 36%, ali se istovremeno još uvijek snažno oslanja na ugljen. I to naročito na lignit iz vlastitih ležišta. Kako stvari stoje, tako će ostati još izvjesno vrijeme, jer 2022. će se ugasiti posljednja nuklearna elektrana u zemlji, a obnovljivi izvori ne mogu u tako kratkom roku nadoknaditi tolike kapacitete i omogućiti sigurnu opskrbu energijom. Nedavno je veliku prašinu u javnosti podigao sukob protivnika ugljena kao energenta i kompanije RWE oko proširenja najvećeg površinskog kopa u EU – rudnika lignita Hambach u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija

Još od 1978. godine njemački energetski div RWE eksploatira površinski ugljenokop Hambach u jednoj od ekonomski najrazvijenijih njemačkih saveznih pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija. To je ujedno i najveći europski rudnik lignita, odnosno smeđeg ugljena – relativno jeftinog ali i "najprljavijeg" energenta među fosilnim gorivima, koji u odnosu na druge vrste ugljena emitira veće količine ugljičnog dioksida i pepela. A smatra ga se i glavnim izvorom žive koja u rijekama, jezerima i morima poprima naročito toksičan oblik te ulazi najprije u prehrambeni lanac riba i ostalih životinja, a potom i ljudi.

Rudnik Hambach se trenutno prostire na površini od 85 km2, odnosno 8.500 hektara, a RWE ga svake godine proširi za približno 200 hektara. Problem je što se na istom mjestu nalazi oko 12 tisuća godina stara hrastova i grabova šuma koja je europskim direktivama zaštićena kao dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Šuma Hambach se nekad prostirala na površini od čak 7.000 hektara, ali je godinama krčena zbog širenja rudnika. Tako je do danas preostalo tek 10-ak posto nekadašnje šume.

Ove godine, početkom listopada, trebala je kao i obično započeti sezona sječe stabala koja traje negdje do kraja veljače. Međutim, u šumi su se također već tradicionalno okupili i brojni aktivisti, koji postavljanjem barikada, transparenata i kućica na drveću nastoje širu javnost upozoriti na devastaciju prirode. Veću medijsku pažnju nego inače čitav ovaj slučaj je privukao sredinom rujna, kad je u policijskoj akciji prisilnog udaljavanja aktivista iz šume Hambach poginuo 27-godišnji slobodni novinar Steffen Meyn koji je tamo snimao dokumentarni film. Njegova je smrt proglašena nesretnim slučajem, što nitko nije doveo u pitanje, ali je bacila određeno svjetlo na ova zbivanja, i u javnosti potaknula diskusiju radi li se o tipičnom primjeru sprege privatnog kapitala i represivnih državnih organa ili o zaštiti javnog interesa. Je li policija zaista u ovom slučaju stavljena na raspolaganje privatnoj kompaniji u zaštiti njenih interesa? S druge strane, RWE je vlasnik tog zemljišta i posjeduje važeću koncesiju na eksploataciju lignita u Hambachu do 2045. godine. Iz kompanije tvrde da rade sve po zakonu te traže zaštitu nadležnih državnih institucija, ističući da je u pitanje dovedena i sigurnost opskrbe električnom energijom oko milijun domaćinstava i industrije iz tog područja. Moglo bi se reći da je i to pitanje javnog interesa...

Kako god, sud u njemačkom gradu Müensteru donio je početkom listopada odluku o privremenoj obustavi radova na krčenju šume, dok ne prouči žalbu aktivista za zaštitu okoliša na kršenje europske direktive o zaštiti staništa. A to bi moglo potrajati mjesecima.

Ima li spasa šumi?

Rolf Martin Schmitz, izvršni direktor kompanije RWE koja u rudniku Hambach zapošljava 4.600 radnika, tvrdi da će ova sudska odluka značajno utjecati na njihove poslovne rezultate. Proizvodnja lignita sa sadašnjih 40 milijuna tona godišnje smanjit će se za 10 do 15 milijuna tona, a kompanija bi zbog toga mogla izgubiti 4-5 milijardi eura. Sve bi to prema Schmitzovim riječima moglo dovesti do ukidanja određenog broja radnih mjesta, iako za sada ne izlazi s nikakvim konkretnim brojkama. Schmitz procjenjuje da će vađenje ugljena u Hambachu biti odgođeno barem do 2020. godine, a možda i dulje. Ali ne odustaje od svog plana, tvrdeći da za šumu nema spasa. Bez obzira na negativan publicitet za kompaniju koji je čak doveo do trenutnog pada vrijednosti dionica.

U ovaj se slučaj uključila i organizacija Greenpeace, koja upozorava na još jedan pravni aspekt, dovodeći u pitanje legitimitet RWE-ovih terminskih planova krčenja šume odnosno proširenja rudnika. Naime, rub eksploatacijskog polja je trenutno udaljen od ruba šume preko 300 metara, ali većim dijelom i preko 400 metara. Veliki bageri vjedričari posljednjih su se godina približavali šumi po 120 metara godišnje. To znači da bi uz istu dinamiku, mogli još barem tri godine eksploatirati ugljen i da bi se krčenje šume barem za toliko razdoblje moglo odgoditi. Ali, pojedini eksperti ističu da bi rudnik jednake količine ugljena mogao isporučivati obližnjim termoelektranama i idućih šest godina, bez da sruše i jedno stablo. Pogotovo u svjetlu smanjene potražnje za ugljenom, budući da bi se tri najstarije termoelektrane koje se opskrbljuju iz rudnika Hambach već 2019. godine trebale iz aktivnog stanja prebaciti u stanje pripravnosti. To znači da bi se pokretale samo u kritičnim razdobljima nestašice električne energije. Na kraju krajeva, i sama kompanija RWE dugoročno predviđa pad potražnje za ugljenom, a time i trajno smanjenje proizvodnje za nekih 5 milijuna tona godišnje.

Kontradikcije njemačke energetske politike

Industrijska velesila Njemačka rado se predstavlja kao globalna predvodnica u održivom razvoju, implementaciji suvremenih tehnologija i korištenju energije iz obnovljivih izvora. Upravo su Nijemci početkom ovog stoljeća osmislili model subvencija za vjetroelektrane i solarne farme, a aktualna kancelarka Angela Merkel je 1990-ih kao ministrica zaštite okoliša skicirala neke od prvih klimatskih sporazuma Ujedinjenih naroda. Ona je 2007. javno prezentirala i cilj Njemačke da do 2020. godine smanji emisije stakleničkih plinova za 40%.  A udio energije iz obnovljivih izvora trebao je porasti za 20%. Od tada je Njemačka u obnovljive izvore energije uložila preko 500 milijardi eura. Ali istovremeno, ova je zemlja i najveći zagađivač na europskom kontinentu, koji se još uvijek u znatnoj mjeri oslanja na ugljen kao energent u proizvodnji električne energije. Sad je već sasvim jasno da Njemačka postavljene ciljeve neće ostvariti, iako je u prvoj polovici 2018. udio obnovljivih izvora energije (hidroelektrane, vjetroelektrane, sunčane elektrane i bioplinske elektrane) s 36%  u ukupnoj proizvodnji električne energije prvi put nadmašio ugljen (uvozni kameni i domaći lignit) koji je sudjelovao s 35%.

Međutim, tijekom posljednje recesije i prvih godina ekonomskog oporavka, globalna konkurentnost njemačkog gospodarstva se u dobroj mjeri bazirala upravo na jeftinijoj energiji iz domaćeg lignita. Bez obzira na političke ciljeve i želje ekoloških aktivista te većeg dijela javnosti, Njemačka će termoelektrane na ugljen trebati barem još jedno čitavo desetljeće, ako ne i dva. Naime, u tijeku je i proces postupnog zatvaranja nuklearnih elektrana u čitavoj zemlji, koji je započeo još 2011., a po planu bi trebao završiti 2022. godine. Stoga njemačka vlada inzistira na prijelaznoj fazi čija se financijska isplativost temelji na najdostupnijem i najjeftinijem ugljenu. Tako se njemački ministar ekonomije i energije Peter Altmaier u lipnju ove godine nije složio s prijedlogom da EU podigne obvezujući cilj o unaprjeđenju energetske učinkovitosti s 30 na 32,5%  iako je većina evropskih ministara energetike taj prijedlog podržala. Nije se složio niti s prijedlogom da se obvezujući cilj o udjelu obnovljivih izvora energije s 27 poveća na 32%, iako je Njemačka taj udio već premašila i trenutno ispunjava ambiciozniji cilj. Povjerenik Europske komisije za klimu i energiju Miguel Arias Cañete tvrdi da bi se, zahvaljujući povećanju navedenih ciljeva, emisije stakleničkih plinova do 2030. godine mogle smanjiti za čak 45%. Međutim, ni Angela Merkel nije više toliko entuzijastična po tim pitanjima. Izjavila je da bi se zemlje članice EU trebale držati mjera koje su si već zadale, i da nema smisla neprestano mijenjati ciljeve. Zbog te ju je izjave organizacija Greenpeace proglasila "najvećom opstrukcijom ambicioznijoj klimatskoj politici Europske unije". No, činjenica je da i ambiciozni politički ciljevi, često prenapuhani populističkim interesima, ako se žele ostvariti i održati moraju imati realnu ekonomsku podlogu. Pa tako s druge strane Wolfgang Cieslik, predsjednik lobističke udruge uvoznika ugljena VDKi, konstatira da ugljen pruža veliki doprinos njemačkoj i europskoj sigurnosti opskrbe električnom energijom i da će tako ostati još dugi niz godina.

To potvrđuju i aktivnosti najvećih energetskih kompanija. Primjerice, spomenuti RWE ne samo da želi posjeći šumu Hambach, nego je početkom 2018. sravnio sa zemljom čitavo selo Immerath na zapadu Njemačke, uključujući i neoromaničku crkvu Sv. Lamberta iz 19. stoljeća, kako bi na toj lokaciji otvorili novi površinski kop lignita. Sedam kilometara dalje, kompanija je izgradila novi Immerath, s kućama, bolnicom, preseljenim grobljem i novom crkvom projektiranom u modernom stilu. Iako je na lokaciji Hambach trenutno u fokusu šuma, jednaku sudbinu su doživjela i mnoga tamošnja naselja koja su preseljena i srušena, kako bi se mogao eksploatirati lignit. Tamošnji krajolik je zaista doživio potpunu preobrazbu kroz posljednjih 40 godina, ali budući da je lignit dobrom dijelu lokalnog stanovništva osiguravao egzistenciju, njihov pogled na čitavu situaciju oko rudnika nije isključivo negativan.

 

 

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo graditeljstvo EBRD odobrio zajam od 210 milijuna eura za projekt Koridor Vc u BiH

Koridor Vc najveći je građevinski projekt u Bosni i Hercegovini. Riječ je o paneuropskom koridoru Budimpešta – Osijek – Sarajevo...

Mineral HR
Novosti
Novosti investicije Švicarci investitraju 200 mil. kuna u novi hotel u Vukovaru

Hotel će imati četiri zvjezdice i oko 120 soba, odnosno 240 ležaja. Gradit će se na mjestu bivšeg hotela Dunav, na izuzetno...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo investicije Hrvatski konzorcij dostavio najpovoljniju ponudu za gradnju mosta kod Gradiške

Ponuda konzorcija Integral-Đuro Đaković montaža-Zagreb montaža vrijedna je nešto manje od od 23,5 milijuna eura, što je gotovo...

Mineral HR
Novosti
Novosti infrastruktura IGH ugovorio poslove nadzora vrijedne 45,7 mil. kuna bez PDV-a

Riječ je o ugovorima o nadzoru radova u okviru projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka”

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo energetska obnova Do kraja godine objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća

Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja više od 1300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana, a energetska učinkovitost povećana je u...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo eurostat Građevinska proizvodnja u EU na godišnjoj razini porasla 4,9 posto

Radovi na infrastrukturnim objektima u EU na godišnjoj razini porasli su 12,8 posto dok u izgradnji zgrada rast iznosi 3,2 posto

Mineral HR
Novosti
Novosti Sustav javne odvodnje Za aglomeraciju Sinj 378 milijuna kuna

Projekt Sinj provodi se na području grada Sinja te na dijelu općine Otok. Po završetku radova na sustav javne odvodnje priključit će...