Hrvatska nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom
Hrvatska nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom
  09.03.2018  |  11:45
Vrijeme čitanja: 8 min
Uspostava cjelovitog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom podrazumijeva i značajne investicije u građevinsku infrastrukturu, od jednostavnih, ali brojnih reciklažnih dvorišta pa do složenijih centara za gospodarenje otpadom ili postrojenja za energetsku oporabu. Danko Fundurulja, dipl.ing.građ. je ugledan, svima u RH dobro znan stručnjak za područje gospodarenja otpadom. Vodeća je osoba tvrtke IPZ Uniprojekt Terra i potpredsjednik HUGO (Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom). Autor je velikog broja studija, idejnih rješenja i projekata, te je više nego kompetentan sugovornik o toj problematici.

Gospodarenje otpadom izaziva u javnosti sve više pozornosti. Činjenica je da su u RH učinjeni pozitivni pomaci, ali ti pomaci nisu dostatni ni prema mišljenju javnosti ni prema mišljenju stručnjaka. Sustavno se posljednjih godina pojavljuju najave o moguće skorom plaćanju penala prema EU i to upravo zbog neodgovornog postupanja sa otpadom. O tim i drugim problemima gospodarenja otpadom porazgovarali smo s inženjerom Dankom Funduruljom.

Što je prema Vašem mišljenju u RH središnji problem postupanja s otpadom?

Posljednjih godina u RH vrlo se brzo mijenjaju ministri, odnosno ministrice odgovorni za zaštitu okoliša. To i ne mora biti problem, međutim, problem je što vrlo često dolaskom novog čelnog čovjeka dolazi do promjene provedbe regulative.

Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske davno je donio Hrvatski sabor još 2005. godine. Strategija uvodno utvrđuje:

„da je neodgovorno gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i zato što se propisi gospodarenja otpadom ne provode u cijelosti“.

Činjenica je da je danas, trinaest godina kasnije, vrlo slična ocjena stanja.

Središnji aktualni problem u RH je neusklađenost Plana sa Strategijom gospodarenja otpadom. Činjenica je da je sa zakašnjenjem, u siječnju ove godine usvojio nacionalni Plan, a tek zatim počinje izrada i usvajanje planova gospodarenja otpadom niže razine. Hrvatska je zbog toga bila duže vrijeme bez glavnog provedbenog propisa gospodarenja otpadom. Iako su stručnjaci jasno upozoravali na probleme kašnjenja, nitko za isto nije snosio odgovornost. Također ta neodgovornost najodgovornijih nije uopće privukla pozornost javnosti?

Međutim najvažniji problem je što RH nema jasno određen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Isticanje samo pojedinih mjera za gospodarenje otpadom nije sustav.

U RH je saniran veliki broj smetlišta, tj. neuređenih odlagališta. To je bio vrlo veliki pomak prema odgovornom gospodarenju otpadom, koji je financijski prvenstveno podržao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Je li to dostatan uvjet za provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (CSGO)?

Strategija gospodarenja otpadom RH predviđa sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta do kraja 2011. godine te izgradnju županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a od 2018. godine više se niti na jedno odlagalište neće moći odlagati neobrađeni otpad. To nije potpuno provedeno, ali se posljednjih 15 godina situacija bitno poboljšala.

Pri rješavanju problema (sanacija i zatvaranje odlagališta), treba imati u vidu da postoji opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada. Isto je vezano uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada. Osnovni pristup kreće od saniranja i zatvaranja malih odlagališta, preko srednjih pa sve do realizacije regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Sasvim sigurno je uređenje odlagališta golemi korak prema odgovornom postupanju sa čvrstim otpadom, ali to nikako nije dovoljan uvjet za razvitak održivog kružnog gospodarenja otpadom. Činjenica je da je FZOEU, do sada, financirao sanaciju neuređenih odlagališta. Jednako tako je FZOEU u RH izravno poticao razvitak znanja i osposobljavanje tvrtki za proizvodnju ekološke opreme. Međutim, FZOEU se trenutno bori s dva izuzetno ozbiljna problema. S jedne strane je birokratizacija rada, što je inače problem i svake druge administracije. Broj radnika FZOEU je tako primjerice posljednjih godina gotov trostruko povećan. Potreban je učinkovit nadzor toka otpadne ambalaže kao i drugih financijski tokova, ali to je nužno osigurati dogradnjom organizacije, a nikada samo povećanjem broja radnika.

S druge strane u posljednje vrijeme su se godišnja sredstva FZOEU, "zaslugom dva bivša ministra", prepolovila!

FZOEU je važan čimbenik u provedbi projekata: održivog razvitka, jačanja komunalne infrastrukture sa ciljem izbjegavanja, odvojenog sakupljanja organizacije prijevoza otpada, naknada za posebne kategorije otpada uključujući opasan otpad. Kod toga se prisutni problemi ne bi smjeli rješavati samo povećanjem broja radnika u FZOEU. Nadležno ministarstvo treba pomoći u dogradnji organizacije, a moguće manje otežavati rad FZOEU.

Na međunarodnom skupu eksperata za gospodarenje otpadom (Tehnoeko, Poreč 2017.) još se jednom naglasilo da u RH postoji previše propisa. Stječe se dojam, da se pisanjem stalno novih obveza namjerava riješiti probleme otpada. Kakvo je Vaše mišljenje?

Sigurno je da u RH imamo previše propisa, ali ti propisi nekada nisu usklađeni i učinkoviti. Primjerice, Zakon o održivom gospodarenju otpadom utvrđuje da elaborate, projekte i studije može izraditi "ovlašteni inženjer", makar takav stručnjak nema nikakvog iskustva u gospodarenju otpadom. S druge strane, Zakonom o zaštiti okoliša takvu dokumentaciju mogu izraditi samo ovlaštene tvrtke. Otpad je neprijeporno naročito važna sastavnica okoliša te ta dva zakona treba što je moguće prije uskladiti.

Držim da je bitno smanjiti administrativne prepreke razvitku odgovornog kružnog gospodarenja otpadom. Sustav gospodarenja otpadom treba uvijek promatrati integralno (uostalom, tako je i određeno Strategijom). Međutim, brojni su primjeri birokratiziranja u detaljima, što ima za posljedicu stvaranje nepotrebnih nesporazuma. Primjerice, ako se staru majicu tretira kao otpad, tada za ponovnu uporabu majice treba osigurati Dozvolu za gospodarenje otpadom. S druge strane, ako otpadni predmet nije otpad, tada treba biti sačinjen ugovor o kupnji i plaćen PDV.

Upravo s tim problemima se već mjesecima susreće i naš prvi Centar za ponovnu uporabu u Prelogu. Sigurno nije moguće, a nije ni potrebno na razini zemlje donositi propise koji ograničavaju lokalnu inicijativu.

Odvojeno prikupljanje je jedna od prioritetnih mjera cjelovitog sustava kružnog gospodarenja otpadom. Kako ocjenjujete aktualno stanje u RH?

Činjenica je da se u RH povećava odvojeno prikupljena količina komunalnog otpada. Svakako treba dati pozornost odvojenom prikupljanju, ali administrativno necjelovito inzistiranje stvara nove poteškoće. Na primjer, Uredbom o komunalnom otpadu se propisuje obveza odvojenog sakupljanja biootpada (20 01 08). Međutim, što će se dogoditi kada komunalna tvrtka taj otpad odvojeno prikupi, a nema Dozvolu ili izgrađenu kompostanu? Slični su problemi i s drugim odvojeno prikupljenim frakcijama. Miješanu otpadnu plastiku je vrlo teško tržišno plasirati, a s druge strane, kad se odvojeno prikupi ne smije se odložiti (skladištiti) ako nema Dozvolu.

Koje je Vaše mišljenje o obvezi gradnje reciklažnih dvorišta?

Donošenjem Akcijskog plana o Cirkularnoj ekonomiji EU kreće prema povećanju recikliranja i izmjenama Direktiva iz područja gospodarenja otpadom, ali sve do nedavno nije izmijenjena niti jedna Direktiva tako da i dalje važe postojeće. Postavlja se pitanje odnosa cirkularne ekonomije kojeg je predstavila EU putem Akcijskog plana i važeće Strategije gospodarenja otpadom RH (do 2015. godine). Europska komisija je usvojila 2.12.2015. (COM (2015) 614 final) dokument "Zatvaranje kruga - akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo" u kojem se obrazlažu problemi i aktivnosti koje će pomoći realizaciji kružnog gospodarstva. U sklopu plana navode se aktivnosti i rokovi provedbe. Akcijski Plan predlaže izmjene EU direktive o otpadu.

Gospodarenje otpadom stavlja naglasak na hijerarhiju gospodarenja otpadom koja je implementirana već u sadašnjoj direktivi, a naglasak je na povećanju stupnja recikliranja. Uzima se u obzir sav nastali otpad (ne samo komunalni). Problem predstavlja različiti nivo recikliranja u pojedinim država EU (prosjek recikliranja je 40%), a kreće se od 5% do 80% za pojedine države. Akcijskim planom uvode se novi ambiciozniji ciljevi za recikliranje. Jedan od većih problema je neujednačenost načina obračuna i prikaza stupnja recikliranja i odvojenog prikupljanja. Zato je potrebno ujednačiti metodologiju načina obračuna. Za RH je osobiti prioritet ispravan način obračuna stupnja recikliranja.

Reciklažna dvorišta (RD) su važan čimbenik, ali prije svega u domeni cjelovitog sustava. Izgradnja RD je propisana obveza, koja je sada uvedena i za jedinice lokalne samouprave s > 1.500 stanovnika. FZOEU sa 60% nadoknađuje troškove izgradnje RD (investicija 2 do 4 milijuna kuna). U radu treba zaposliti barem 2 djelatnika i plaćati režijske troškove (> 200.000 kn). Prema podacima AZO odnosno HAOP-a u 2015. u svakom RD od ukupno 52 (od toga RD 38 + 14 posebnih sakupljačkih mjesta) prosječno je odvojeno sakupljeno oko 300 tona komunalnog otpada. Kod toga je ipak najveći udio krupnog otpada.

RD imaju prije svega golemu edukativnu ulogu. Međutim, građane zbunjuje kad na ulazu u dvorište vide ploču s 26 vrsta problematičnog otpada, koje se mogu odložiti. Ta je informacija napisana malim slovima i pitanje je tko to uopće čita. Osim toga, opasni otpad iz kućanstva, tj. problematičan otpad je i nepoznati otpad. Inzistiranje na takvim informacijama je također primjer suvišnog administriranja.

Iz svakog RD, kao i drugih sustava odvojenog sakupljanja, otpad treba sortirati, a tek zatim tržišno plasirati. Postojeće sortirnice su pretežno u privatnom vlasništvu. To je neprijeporno golemi rizik za svaku komunalnu tvrtku. Propisi nameću obvezu odvojenog sakupljanja, a komunalnim tvrtkama se nameće veći trošak i izuzetno složena obveza tržišnog vrednovanja svake pojedine frakcije.

U RH su već dulje vrijeme aktualne diskusije o Centrima za gospodarenje otpadom (CGO). Koje je Vaše mišljenje o potrebi gradnje CGO-a?

Pri rješavanju problema (sanacija i zatvaranje odlagališta), treba imati u vidu da postoji opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada. Isto je vezano uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada. Osnovni pristup kreće od saniranja i zatvaranja malih odlagališta, preko srednjih, pa sve do realizacije regionalnog/županijskog centra za gospodarenje otpadom. Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) postavljeni su bitno oštriji uvjeti za djelatnost gospodarenja otpadom u RH te postavljaju stroge kriterije jedinicama lokalne uprave i samouprave. Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje smanjivanje odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada, kao i ukupno odlaganja komunalnog otpada na odlagalištima do 2018. godine. Zato rješenje ostaje što hitnija izgradnja centara za gospodarenje otpadom na kojima će se obrađivati ostatni otpad (jedinice lokalne samouprave će do 2020. morati izdvojiti 50% stakla, papira, metala i plastike, što nije uključeno u obradu na centru), jer se u protivnom zakonski uvjeti neće moći ispuniti. Opredjeljenje za regionalni/županijski pristup koji se bazira na udruživanju većeg broja jedinica lokalne samouprave na zbrinjavanju otpada vezano je i uz mogućnost stanovništva koje će plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada, a potvrđeno je izradom studija izvodljivosti koje su odobrili europski konzultanti. Osnovni pristup sustava kreće se od saniranja i zatvaranja odlagališta, pa do realizacije regionalnog/županijskog Centra za gospodarenje otpadom uz istovremeno povećavanje odvojenog skupljanja i recikliranja.

Međutim, središnji problem u RH je energijska oporaba otpada. Godinama je stvarana klima da je energijska oporaba "nešto najtoksičnije, izvor smrtonosnih dioksina i anorganskih otrovnih plinova". Činjenica je da EU nije zabranila energane na otpad (ENO). U zemljama i gradovima u kojima je odlaganje smanjeno na minimum, već i više od sto godina rade energane na otpad. Komisija EU u aktualnom dokumentu o kružnom gospodarstvu ističe: treba spriječiti prekapactiranost ENO, prioritet je suspaljivanje, predlaže se poticanje anaerobne biološke obrade, rasplinjavanje i piroliza.

Činjenica je da u EU nema dovoljno raspoloživih kapaciteta ENO, a u RH nema opasnosti od prevelikog kapaciteta ENO. Svakako u RH treba donijeti odluku, a ne odlagati donošenje odluke. To je još jedan dokaz da planirani sustav gospodarenja otpadom ne samo, da nije u skladu Strategije, već i nije cjelovit niti zatvoren!

 

 

Napišite svoj komentar

Da boste lahko napisali komentar, se morate prijaviti.
Čitajte više
Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo graditeljstvo EBRD odobrio zajam od 210 milijuna eura za projekt Koridor Vc u BiH

Koridor Vc najveći je građevinski projekt u Bosni i Hercegovini. Riječ je o paneuropskom koridoru Budimpešta – Osijek – Sarajevo...

Mineral HR
Novosti
Novosti investicije Švicarci investitraju 200 mil. kuna u novi hotel u Vukovaru

Hotel će imati četiri zvjezdice i oko 120 soba, odnosno 240 ležaja. Gradit će se na mjestu bivšeg hotela Dunav, na izuzetno...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo investicije Hrvatski konzorcij dostavio najpovoljniju ponudu za gradnju mosta kod Gradiške

Ponuda konzorcija Integral-Đuro Đaković montaža-Zagreb montaža vrijedna je nešto manje od od 23,5 milijuna eura, što je gotovo...

Mineral HR
Novosti
Novosti infrastruktura IGH ugovorio poslove nadzora vrijedne 45,7 mil. kuna bez PDV-a

Riječ je o ugovorima o nadzoru radova u okviru projekta „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka”

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo energetska obnova Do kraja godine objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća

Trenutno se u Hrvatskoj obnavlja više od 1300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana, a energetska učinkovitost povećana je u...

Mineral HR
Građevinarstvo
Građevinarstvo eurostat Građevinska proizvodnja u EU na godišnjoj razini porasla 4,9 posto

Radovi na infrastrukturnim objektima u EU na godišnjoj razini porasli su 12,8 posto dok u izgradnji zgrada rast iznosi 3,2 posto

Mineral HR
Novosti
Novosti Sustav javne odvodnje Za aglomeraciju Sinj 378 milijuna kuna

Projekt Sinj provodi se na području grada Sinja te na dijelu općine Otok. Po završetku radova na sustav javne odvodnje priključit će...